Cena: |
720 din
(Predmet je prodat)
|
Stanje: | Polovan bez oštećenja |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | Pošta Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja)
PostNet (pre slanja) Lično |
Grad: |
Beograd-Čukarica, Beograd-Čukarica |
ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 1977
Autor: Domaći
Oblast: Istorija umetnosti
Jezik: Srpski
Lazar Mirković: MINIJATURE U ANTIFONARIMA I GRADUALIMA MANASTIRA SV. FRANJE ASISKOG U ZADRU, SANU-Odeljenje istorijskih nauka/Filozofski fakultet Beograd-Institut za istoriju umetnosti 1977, tvrdi povez, str. 92 + 82 strane sa slikama + str. XXVII.
Očuvanost 4 i ima lični štambilj prethodnog vlasnika.
Lazar Mirković (1885 — 1968) je profesor liturgike na bogoslovskom fakultetu (BF) SPC.
Rodio se u Pivnicama, Bačka. U Sremskim Karlovcima je završio Srpsku pravoslavnu gimnaziju a potom i Bogosloviju 1906. Po završetku Bogoslovije upisuje bogoslovski fakultet u Černovcima, gde je diplomirao 1908, a doktorirao 1912. Jedno vreme je bio Prefekt u Bogoslovskom seminaru u Sr. Karlovcima. Nakon što je doktorirao postavljen je za docenta Karlovačke Bogoslovije za predmete crkvenoslovenski jezik i liturgiku.
Po osnivanju BF u Beogradu, postavljen je za profesora liturgike.[1] Bio je dekan BF u više navrata i na njemu je ostao sve do penzionisanja 1952, a kasnije, do 1961. i kao honorarni profesor.
Bio je član i saradnik više naučnih ustanova: u Narodnom muzeju mu je 1923. povereno Odeljenje srednjovekovnih starina, 1925. je postao dopisni član Srpskog naučnog društva, a od 1927. je i redovni član Istorijskog društva u Novom Sadu. Od 1947. je i naučni saradnik Arheološkog instituta Srpske akademije nauka, a od 1950. je postao i spoljni saradnik Instituta za proučavanje književnosti SANU. Kao istaknuti naučni radnik držao je predavanja na Internacionalnim vizantološkim kongresima u Atini 1930, Sofiji 1934, Rimu 1936, Palermu 1951. i Solunu 1953.
Lazar Mirković svakako spada u red značajnih pravoslavnih liturgičara. Liturgika koju je napisao i danas se koristi kao priručnik bogoslova. Sud o Mirkoviću kao istoričaru umetnosti dao je naš najpoznatiji stručnjak akademik Vojislav J. Đurić po kome je on `dopro do samih vrhunaca ikonografske analize i uvrstio se među najsjanije njene prdstavnike u evropskoj nauci`.
Iz njegove izuzetno obimne bibliografije koja broji 295 objavljenih jedinica izdvajaju se sledeći radovi: Pravoslavna liturgika ili nauka o bogosluženju Pravoslavne istočne Crkve i Heortologija ili istorijski razvitak bogosluženja pravoslavne istočne Crkve.